Stručna služba Hrvatske obrtničke komore konsolidirala je sve komentare na temu i uputila ih na eSavjetovanje, što možete vidjeli na linku: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26226
Dodatno, ukoliko do sada niste pročitali izjavu Državnog tajnika na temu naknada za koncesije na pomorskom dobru, isto možete pročitati na članku: Državni tajnik: Mijenjat ćemo naknade za koncesije na pomorskom dobru – N1 (n1info.hr)
HOK 02.02.2024 13:49
Uredbom predloženi iznosi minimalnih naknada za dodjelu dozvola na pomorskom dobru previsoki su i to za sve navedene skupine i vrste djelatnosti. Navedeni iznosi gotovo pa predstavljaju najviše moguće propisane iznose, a ne obrnuto. Naime, nedvojbeno je da mikro i mali poduzetnici te obrtnici neće biti u mogućnosti plaćati takve naknade jer u takvim uvjetima njihovo poslovanje nije održivo niti isplativo. Time se pogoduje velikim investitorima i poduzetnicima, a negativno utječe na malo poduzetništvo i obrtništvo. Treba istaknuti činjenicu da je na dan 31.prosinca 2023.godine u Republici Hrvatskoj djelovalo čak 112.180 obrta, da je ukupno zaposlenih bilo 212.355, da kada pribrojimo članove obitelji koji ovise o navedenim obrtnicima i zaposlenicima u obrtu, svi navedeni čine važan dio gospodarstva Hrvatske. Previsoko predloženi iznosi naknade kose se sa idejom zakonodavca da će uvođenjem i razradom novog instituta „dozvole na pomorskom dobru“ osigurati tržišno natjecanje. Takvim naknadama tržišno natjecanje je ugroženo, odnosno ugrožava se obrtništvo i malo poduzetništvo. Smatramo da Uredbom treba razlikovati pravni oblik sezonskog obrta, odnosno pravo i mogućnost sezonskog obavljanja djelatnosti te činjenicu da se veliki broj djelatnosti na pomorskom dobru obavlja upravo sezonski. Stoga treba propisati i proporcionalne iznose naknade, razmjerne vremenu obavljanja djelatnosti, naspram djelatnosti koje se primjerice obavljaju cijelu godinu (jer je djelatnost takve naravi, ovisno također o lokaciji, vremenskim uvjetima i dr.) U odnosu na različite stupnjeve razvijenosti jedinica lokalne samouprave na obali, različite prirodne, geografske i druge karakteristike, Uredbom treba definirati razrede JLS te minimalne iznose naknada (korigirati predložene koji su previsoko postavljeni) no ostaviti mogućnost jedinicama lokalne samouprave da definiraju iznose naknada na svojim područjima, poštujući minimalne naknade koje treba definirati Uredbom, uzimajući u obzir različite stupnjeve razvijenosti, specifičnosti mikrolokacija i dr. te temeljitom analizom propisati razrede JLS i time različite iznose naknada. Hrvatska obrtnička komora još je na javnom savjetovanju na prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (dalje u tekstu: Zakon), čije dijelove pobliže razrađuje i podzakonski akt, predmetna Uredba, uložila prigovor koji je i prihvaćen, stoga isti treba prihvatiti i sada. Naime, u segmentu gospodarskog korištenja pomorskog dobra, HOK predlaže rangiranje početnih iznosa za koncesiju, ovisno o turističkom razredu kojem pojedino mjesto pripada, pošto postoje znatne razlike između visoko razvijenih turističkih mjesta i npr. pučinskih otoka koji su slabo turistički razvijeni, te nemaju niti adekvatnu turističku infrastrukturu koja bi doprinijela razvoju istih. Nadalje, kod svih kategorija (iznajmljivanje opreme za rekreaciju i sport – čl.14. Uredbe, ugostiteljska djelatnost pripreme i usluživanja pića i hrane – čl.15. Uredbe, djelatnost trgovine na malo izvan prodavaonica-čl.17. Uredbe, itd.), razredi nisu uopće dostatno razrađeni, posebice ne sa ekonomskog aspekta. Ranija Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru („Narodne novine“, broj: 36/2004) u tom djelu poznavala je „Jedinstveni popis djelatnosti na pomorskom dobru“ i razrađenu tablicu po djelatnostima, sredstvu rada, vrsti obračunske jedinice za plaćanje naknade, visini naknade po turističkim razredima. Iznosi navedeni u ranijoj uredbi, na snazi još u protekloj 2023.godini neusporedivo su niži u odnosu na iznose minimalne naknade predložene novom Uredbom. Čak i da je došlo do povećanja iznosa naknade, predloženi minimalni iznosi ničim nisu opravdani, nemaju realno, ekonomsko uporište niti su kao takvi održivi. Predlaže se stoga prijedlogom nove uredbe propisati kao iznose minimalne naknade, početne iznose iz ranije Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru („Narodne novine“, broj: 36/2004).
Komentar je iskazala i predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Udruženja obrtnika Rijeka, gđa. Anđelina Macan:
ANĐELINA MACAN 02.02.2024 16:12
1 0
Postovani, željela bi iskazati svoje misljenje o novom Zakonu o pomorskom dobru u svezi visina naknada dozvola za rad na pomorskom dobru do 5g. I to ugostiteljskih objekata (15 kvadrata-3000e) )te terasa pocetnih u visini 100e. Naime nalazim se u Opcini Kostrena koja nije bas turisticka destinacija kao recimo Dubrovnik,Rovinj,Pag itd, te sama sezona traje po dva mjeseca te je vrlo ovisna o primorskom vremenu, nevremenu ceste kise.bure itd Sama pocetna cijena previsoka za mali objekat namjene prodaje kave ,sokova i sladoleda na setnici gdje bas nisu plaze razvijene jao tipa Zrća. Kostrena kao destinacija cijelogodisnjeg turizma nije razvijena jer nema hotela,sadrzaja te ovisi o lokalnom stanovnistvu. Smatram da destinacije u Hrvatskoj koje su skolne cijegodisnjoj ponudi i klimi (Dalmacija. Istra) imaju neusporedivo bolje mogucnosti kao mi na manjim lokalitetima . Zato predlazem smanhenje samin pocetnih iznosa objekat 2000e a sama tersasa na 60e iz razloga sto vecina tersa takoder nisu natkrivene fiksnim tendama nego ovise o suncobranima te jao sto sam rekla i vremenu kada se na Rijeckom podrucju zbog cestih kisa nemoze raditi. Takoder morate uzeti u obzir i bas obrtnike koje sami sebe financiramo a od zaradenih sredstava ulazemo u objekte i redovito nove terase zbog soli blizine mora.
Sve komentare možete pogledati na linku: